Odluka predsjednika Donalda Trumpa da pređe s kinetičkog (vojnog) na ekonomsko ratovanje putem blokade iranskih brodova i luka predstavlja pokušaj okončanja sukoba bez novog američko-izraelskog općeg napada.
Logika operacije: Rušenje kroz oskudicu
Suština ove strategije je pretpostavka da će Iran, ako ne bude mogao izvoziti naftu i uvoziti ključne potrepštine, pretrpjeti takve finansijske i humanitarne posljedice da neće imati drugog izbora osim da prihvati američke uslove za kraj rata.
Za ekonomiju koja je već razorena sankcijama, ovo bi moglo značiti:
- Kritičnu nestašicu hrane;
- Hiperinflaciju i kolaps bankarskog sistema;
- Unutrašnje političke nemire.
Washingtonova “Slijepa mrlja”
Međutim, optimizam američkih zvaničnika počiva na pretpostavci koja je SAD već mnogo puta odvela na pogrešan put na Bliskom istoku. Strategija pretpostavlja da će Iran odgovoriti na pritisak na način koji Washington smatra “logičnim”.
Historija (Irak, Afganistan, Libija) pokazuje da protivnici SAD-a često ne djeluju prema zapadnim proračunima vlastitih nacionalnih interesa. Iranske vlasti su već pokazale visoku toleranciju na bol i ravnodušnost prema patnji sopstvenog naroda u ime opstanka režima i onoga što vide kao egzistencijalnu bitku.
Rizici za globalnu ekonomiju i Trumpa
Ishod blokade svodi se na tajming. Da li će pritisak promijeniti ponašanje Irana prije nego što sama blokada pogorša globalnu ekonomsku štetu izazvanu iranskim zatvaranjem tjesnaca Hormuz?
- 90% iranske trgovine prolazi kroz ovaj tjesnac.
- Kina i Indija: Ako SAD zaustavi kineski brod, rizikuje diplomatski incident ogromnih razmjera.
- Huti u Jemenu: Mogu odgovoriti zatvaranjem Crvenog mora, što bi bio “smrtonosni udarac” svjetskoj ekonomiji i politički uteg za Trumpa pred izbore.
Nada u “Art of the Deal”
Bijela kuća je optimistična i vjeruje da će blokada natjerati Teheran za pregovarački sto. Ipak, dosadašnja diplomatija Trumpove administracije pokazala se površnom, često zanemarujući kulturne, historijske i nacionalističke motive protivnika.
Jaz je i dalje ogroman: Washington traži potpuni prestanak nuklearnog programa i podrške grupama poput Hezbollaha, dok Iran traži ratnu odštetu i pravo na obogaćivanje uranijuma.
