Amerika je za vojsku potrošila hiljade milijardi dolara. Šta bi bilo da je taj novac završio u nauci?

naoružavanje
Foto: Antiportal.ba

Postoje brojke koje je teško zamisliti.

A onda postoji američka vojna potrošnja.

Prema podacima Svjetske banke, Sjedinjene Američke Države su samo tokom 2024. godine na vojsku potrošile gotovo:

💵 1.000 milijardi dolara

Tačnije:

💵 997,3 milijarde dolara

To je više nego što većina država svijeta proizvede za godinu dana.

Rast koji traje decenijama

Američki vojni budžet 1960. godine iznosio je:

💵 47,34 milijarde dolara

Danas je gotovo:

💵 1.000 milijardi dolara

To znači da je vojna potrošnja porasla više od dvadeset puta.

Najveći skokovi dogodili su se tokom:

  • Hladnog rata
  • Reaganove ere 1980-ih
  • Ratova u Iraku i Afganistanu
  • Novog nadmetanja sa Kinom i Rusijom

Zašto Amerika troši toliko?

Amerikanci imaju argument.

Održavaju:

  • najveću mornaricu na svijetu
  • najveće ratno zrakoplovstvo na svijetu
  • stotine vojnih baza širom planete
  • nuklearni arsenal
  • globalnu mrežu savezništava

Drugim riječima, oni ne finansiraju samo vlastitu odbranu.

Finansiraju status globalne supersile.

Ali postoji jedno zanimljivo pitanje

Šta bi bilo da je samo dio tog novca završio negdje drugo?

Recimo:

🔬 u medicini

🚀 u istraživanju svemira

🧬 u genetici

🤖 u umjetnoj inteligenciji

⚡ u novim izvorima energije

🌊 u desalinizaciji vode

Zamislimo samo jedan posto

Jedan posto budžeta za 2024. godinu iznosi gotovo:

💵 10 milijardi dolara

To je dovoljno za:

  • finansiranje hiljada naučnih projekata
  • razvoj novih lijekova
  • desetine svemirskih misija
  • izgradnju velikih istraživačkih centara

A govorimo samo o jednom procentu.

Historijska ironija

S druge strane, postoji i druga istina.

Mnogo tehnologije koju danas koristimo nastalo je upravo iz vojnih projekata.

Internet.

GPS.

Mikročipovi.

Satelitska navigacija.

Napredni materijali.

Veliki dio moderne tehnologije ima korijene u vojnim istraživanjima.

Drugim riječima, granica između vojne i civilne nauke često nije tako jasna kako izgleda.

Dvije vizije budućnosti

Ova statistika zapravo otvara jedno filozofsko pitanje.

Kao civilizacija, šta želimo graditi?

Još naprednije sisteme za ratovanje?

Ili još naprednije sisteme za liječenje bolesti, proizvodnju energije i istraživanje svemira?

Naravno, stvarni svijet nije tako jednostavan.

Države smatraju da bez sigurnosti nema ni nauke.

Ali jednako je tačno da bez nauke nema ni dugoročnog napretka.

Brojka koja tjera na razmišljanje

Kada vidimo gotovo hiljadu milijardi dolara godišnje za vojsku, teško je ne postaviti pitanje:

Kako bi izgledao svijet da čovječanstvo istu energiju, novac i političku volju uloži u rješavanje najvećih problema naše vrste?

Možda bismo i dalje imali sukobe.

Možda bismo i dalje imali podjele.

Ali možda bismo istovremeno bili mnogo bliže:

  • lijeku za neke teške bolesti
  • jeftinoj čistoj energiji
  • kolonijama na Marsu
  • razumijevanju vlastitog mozga

To je pitanje na koje niko nema odgovor.

Ali vrijedi ga postaviti svaki put kada neka brojka postane toliko velika da je gotovo prestanemo doživljavati kao stvarnu.