Gotovo osam decenija nakon završetka Drugog svjetskog rata, Sjeverno i Baltičko more i dalje nose teret jednog od najvećih ekoloških problema u Evropi.
Na morskom dnu uz njemačku obalu nalazi se više od 1,5 miliona tona neeksplodiranih bombi, granata, torpeda, raketa i hemijskog oružja koje je nakon rata potopljeno u sklopu brzog razoružavanja nacističke Njemačke.
Dok se godinama pažnja uglavnom usmjeravala na opasnost od eksplozija, naučnici danas upozoravaju da mnogo veću prijetnju predstavlja nešto što se ne vidi golim okom – sporo i kontinuirano trovanje mora.
More puno TNT-a
Prema procjenama istraživača, u Sjevernom moru nalazi se oko 1,3 miliona tona konvencionalne municije, dok Baltičko more krije dodatnih 300.000 tona oružja i oko 30.000 tona hemijskih bojnih sredstava.
Decenijama nakon potapanja metalna kućišta bombi i granata počela su korodirati, oslobađajući opasne hemikalije u morsku vodu.
Među njima je i TNT, eksploziv koji se danas pronalazi u sedimentu, vodi i morskim organizmima.
Istraživanja provedena između 2018. i 2023. godine potvrdila su prisustvo ostataka eksploziva u neposrednoj blizini olupina ratnih brodova i podvodnih odlagališta municije.
Ribe obolijevaju od raka
Posebno zabrinjavaju nalazi kod riba koje žive na morskom dnu.
Naučnici su kod više vrsta pronašli tragove TNT-a u mišićnom tkivu, a neke jedinke pokazivale su ozbiljne zdravstvene posljedice.
Tokom istraživačke ekspedicije njemačkog Instituta Alfred Wegener, stručnjaci su analizirali primjerke riba ulovljenih u Sjevernom moru i otkrili brojne tumorske promjene.
Na njihovim tkivima uočene su karakteristične ružičaste izrasline koje upućuju na razvoj karcinoma.
Nakon laboratorijskih analiza potvrđeno je i prisustvo bolesti jetre povezanih s izloženošću TNT-u.
Naučnici su primijetili još jedan zabrinjavajući obrazac – što je koncentracija eksplozivnih ostataka u morskom okolišu bila veća, stopa uginuća riba također je rasla.
Problem bi mogao završiti i na tanjiru
Pitanje koje se logično nameće jeste koliko su takve ribe sigurne za ljudsku ishranu.
Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno procijeniti zdravstvene posljedice za ljude jer su morski organizmi istovremeno izloženi i drugim zagađivačima poput mikroplastike, pesticida i teških metala.
Ipak, činjenica da su ostaci eksploziva pronađeni u ribama koje završavaju u prehrambenom lancu izaziva zabrinutost.
Dodatni problem predstavlja to što trenutno ne postoji univerzalno prihvaćena granica koja bi jasno definisala sigurnu količinu TNT-a u morskoj hrani.
Drugim riječima, naučnici ne mogu sa sigurnošću reći koliki je rizik za ljude, ali upozoravaju da razlog za oprez svakako postoji.
Čišćenje bi moglo trajati stoljećima
Evropske države posljednjih godina intenzivirale su potragu za rješenjima.
Razvijaju se podvodni roboti, specijalizirane platforme za uklanjanje municije i nove tehnologije za neutralizaciju eksplozivnih sredstava bez dodatnog ugrožavanja okoliša.
Međutim, razmjere problema su ogromne.
Prema procjenama stručnjaka, potpuno uklanjanje ili sanacija podvodnih odlagališta mogla bi trajati stotinama godina.
Za to vrijeme korozija nastavlja svoj posao, a hiljade tona eksploziva i hemikalija polako završavaju u moru.
Ratovi koji su završili prije gotovo jednog stoljeća tako i dalje ostavljaju posljedice – ne na bojištima, nego duboko ispod površine mora, gdje se odvija tiha ekološka katastrofa čije će posljedice osjećati generacije koje dolaze.
