Bumbari mogu koristiti alate kako bi riješili problem i došli do nagrade, pokazalo je novo istraživanje koje dodatno ruši uvriježeno mišljenje da insekti funkcionišu isključivo na osnovu instinkta.
Naučnici su otkrili da pčele mogu razumjeti odnos između predmeta i cilja te samostalno pronaći rješenje za situaciju s kojom se nikada ranije nisu susrele.
Istraživanje objavljeno u časopisu Science stavilo je ove insekte u društvo životinja poput čimpanzi, vrana, slonova i pojedinih primata, koje su već ranije pokazale sposobnost korištenja alata za rješavanje problema.
Test inspirisan eksperimentom starim sto godina
Naučnici sa Univerziteta u Ouluu u Finskoj osmislili su eksperiment inspirisan čuvenim testom iz 1920-ih godina, kada je prvi put dokazano da čimpanze mogu složiti kutije kako bi dohvatile bananu koja im je van domašaja.
U verziji prilagođenoj pčelama, insekti su prvo naučeni da plavi umjetni cvijet povezuju s nagradom u obliku šećerne otopine.
Nakon toga cvijet je premješten na plafon male prozirne komore. Bio je dovoljno blizu da ga pčela može dohvatiti ako se podigne, ali previsoko da bi do njega mogla jednostavno doletjeti.
U komoru je zatim ubačena mala kuglica od stiropora.
Da bi došla do nagrade, pčela je morala pogurati kuglicu ispod cvijeta, popeti se na nju i tek tada dohvatiti hranu.
Nijedna od pčela ranije nije bila trenirana za takav zadatak.
Ipak, tri četvrtine njih uspjele su pronaći rješenje.
Još teži izazov
Naučnici su željeli provjeriti da li pčele zaista razumiju problem ili se uspjeh dogodio slučajno.
Zato su osmislili složeniju verziju eksperimenta.
Pčelama je prvo omogućeno da vide gdje se nalazi cvijet, nakon čega je prostorija osvijetljena crvenim svjetlom koje one ne mogu registrirati. Cvijet je tako postao nevidljiv.
Tek tada ubačena je kuglica.
Da bi uspjele, pčele su morale zapamtiti lokaciju cvijeta i postaviti kuglicu tačno ispod mjesta gdje su ga ranije vidjele.
Od 30 testiranih pčela, njih 23 uspješno je riješilo zadatak.
„Ljudi misle da su insekti male mašine“
Voditelj istraživanja, bihevioralni ekolog Olli Loukola, smatra da rezultati mijenjaju način na koji posmatramo insekte.
„Većina ljudi misli da su insekti mašine koje funkcionišu samo na osnovu refleksa. Neki čak nisu ni svjesni da imaju mozak. Nadam se da će ovo istraživanje promijeniti takav pogled“, rekao je Loukola.
On naglašava da naučnici ne tvrde da pčele razmišljaju poput ljudi, ali da njihovi mali nervni sistemi očigledno mogu razviti mnogo složenija rješenja nego što se ranije vjerovalo.
Inteligencija u mozgu manjem od zrna riže
Rezultati nisu iznenadili sve stručnjake.
Profesor Lars Chittka sa Univerziteta Queen Mary u Londonu, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za ponašanje pčela i autor knjige „Um pčele“, kaže da ga ove životinje konstantno iznenađuju.
„Vidjeli smo da pčele mogu brojati, prepoznavati obrasce i manipulirati predmetima. Ipak, svaki put me uspiju iznenaditi. Ovo je možda najjasniji dokaz do sada da razumiju šta pokušavaju postići“, rekao je Chittka.
Dodaje da postoji pogrešna pretpostavka da inteligencija zahtijeva veliki mozak.
„Pčele pokazuju koliko se inteligencije može smjestiti u izuzetno mali nervni sistem. To je dobar podsjetnik da i prema tim bićima trebamo imati više poštovanja“, istakao je.
Više od običnog instinkta
Otkriće otvara nova pitanja o tome kako nastaju inteligencija i sposobnost rješavanja problema u prirodi.
Ako insekt s mozgom veličine zrna pijeska može koristiti alat i planirati nekoliko koraka unaprijed, naučnici smatraju da ćemo morati preispitati mnoge dosadašnje pretpostavke o granicama životinjske inteligencije.
Drugim riječima, pčele možda ne grade rakete niti pišu knjige, ali su upravo pokazale da znaju nešto što se dugo smatralo rezervisanim za mnogo razvijenije životinje – kako upotrijebiti predmet kao alat da bi došle do cilja.
