Bosna i Hercegovina upravo je ispisala novu meteorološku stranicu svoje historije.
U samo jednom danu, sedam gradova oborilo je rekord za najvišu junsku temperaturu otkako postoje službena meteorološka mjerenja.
Prema dostupnim podacima, novi rekordi zabilježeni su u:
🌡️ Bihaću – 38,1 °C
🌡️ Jajcu – 39,2 °C
🌡️ Zenici – 40,0 °C
🌡️ Tuzli – 38,0 °C
🌡️ Bijeljini – 39,5 °C
🌡️ Doboju – 39,0 °C
🌡️ Prijedoru – 38,2 °C
Važno je naglasiti da su ove temperature izmjerene prema međunarodnim meteorološkim standardima – u hladu, na visini od dva metra, što omogućava pouzdano poređenje s podacima iz prethodnih decenija.
Brojke koje govore više od osjećaja

Svako ljeto donosi vrućine.
Ali nije svako ljeto oborilo toliko rekorda odjednom.
Kada se u jednom danu u više gradova ruše višedecenijski maksimumi, meteorolozi ne govore samo o “toplom danu”, već o ekstremnom toplotnom događaju.
Takvi događaji posljednjih godina postaju sve češći širom Evrope.
Nije riječ samo o temperaturi zraka
Ako je u meteorološkoj stanici izmjereno 40 stepeni u hladu, to ne znači da je toliko bilo svuda.
Na asfaltu, betonu, krovovima automobila i drugim tamnim površinama temperature mogu biti znatno više.
U urbanim sredinama dodatni problem predstavlja takozvani efekat urbanog toplotnog ostrva, zbog kojeg gradovi zadržavaju toplotu i tokom noći, pa organizam ima manje vremena za oporavak.
Šta kaže nauka?
Naučni konsenzus je da klimatske promjene ne uzrokuju svaki pojedinačni toplotni talas, ali povećavaju vjerovatnoću da će ovakvi ekstremi biti češći, duži i intenzivniji.
Drugim riječima, nijedan pojedinačni rekord nije dovoljan da sam za sebe objasni klimatske promjene.
Ali niz rekorda tokom godina pokazuje jasan trend koji klimatolozi prate širom svijeta.
Osvježenje dolazi, ali trend ostaje
Meteorolozi već najavljuju postepeno popuštanje vrućina od narednih dana, uz lokalne pljuskove, grmljavinu i mogućnost nevremena.
To će donijeti kratkotrajno olakšanje.
Ali jedno pitanje ostaje otvoreno.
Ako se rekordi obaraju već krajem juna, kakva nas ljeta očekuju za deset ili dvadeset godina?
Možda najveća poruka ovih sedam rekorda nije koliko je bilo vruće jučer.
Nego koliko se brzo mijenja klima na koju smo decenijama bili navikli.



