U regionu u kojem se sloboda govora najčešće mjeri granicom strpljenja vlasti, jedan advokat iz Srbije već mjesecima je pod mjerama zbog onoga što je rekao.
Međunarodna komisija pravnika (International Commission of Jurists – ICJ) zatražila je od vlasti u Srbiji da odmah oslobode advokata Čedomira Stojkovića, odbace sve optužbe protiv njega i prekinu postupke koji, prema njihovoj ocjeni, djeluju kao odmazda zbog korištenja prava na slobodu izražavanja. U saopštenju objavljenom 15. aprila, ICJ navodi da osuđuje nastavak lišavanja slobode Stojkovića, kao i krivične postupke koji se protiv njega vode zbog navodnog podsticanja na nasilnu promjenu ustavnog poretka i odavanja službenih tajni. Organizacija upozorava na to da politička priroda optužbi, njihov obim i način na koji se primjenjuju restriktivne mjere izazivaju ozbiljnu zabrinutost da se radi o kažnjavanju javnog govora, a ne o zaštiti pravnog poretka.
“Gonjenje advokata zbog objava na društvenim mrežama u kojima se izražava kritika vlasti nije u skladu s obavezama Srbije prema međunarodnom pravu i standardima ljudskih prava”, rekao je Temur Šakirov, direktor programa Međunarodne komisije pravnika (ICJ) za Evropu i Centralnu Aziju i dodao da vlasti u Srbiji moraju osloboditi Stojkovića i osigurati da advokati mogu ostvarivati svoje pravo na slobodu izražavanja bez straha od odmazde.
Posebno problematičnom ICJ smatra činjenicu da se optužbe odnose na objave i javne istupe nastajale tokom dužeg perioda, u kojima je Stojković kritikovao vlast, pozivao na političke promjene i podržavao proteste. Takav govor, kako se navodi, spada u domen zaštićen slobodom izražavanja, ukoliko ne uključuje konkretan i neposredan poziv na nasilje — što u ovom slučaju, prema njihovoj ocjeni, nije jasno utvrđeno. Navodi se i da je Stojković uhapšen 29. decembra 2025. godine, nakon čega je proveo 30 dana u pritvoru, da bi 27. marta 2026. bio prebačen u kućni pritvor. Uz to, i dalje su na snazi restriktivne mjere koje uključuju zabranu javnog djelovanja i objavljivanja na društvenim mrežama. Organizacija naglašava da su sudovi odbacivali njegove žalbe na pritvor, dok postupci protiv njega još nisu dobili konačan epilog.
Podsjećamo, protiv Stojkovića se vode dva odvojena postupka. Prvi se odnosi na njegove javne izjave i objave na društvenim mrežama, koje su vlasti okvalifikovale kao podsticanje na nasilnu promjenu ustavnog poretka. Drugi je pokrenut nakon što je objavio dokument iz parničnog postupka koji je država vodila protiv njega, što je kasnije tretirano kao odavanje službene tajne.
ICJ ističe i da je Stojković neposredno prije hapšenja bio uključen u slučaj poznat kao Sarajevo safari, što dodatno daje politički kontekst cijeloj situaciji, iako taj slučaj nije formalni dio optužbi. Posebno se naglašava da kombinacija optužbi, njihov vremenski raspon i težina mjera — uključujući lišavanje slobode, kućni pritvor i zabrane javnog djelovanja — ukazuju na mogućnost zloupotrebe krivičnog postupka kao sredstva pritiska.
Upozoravaju i na to da je Srbija obavezana međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. ICJ naglašava da ti standardi garantuju slobodu izražavanja i štite od proizvoljnog lišenja slobode, kao i da advokati moraju imati pravo da javno govore i učestvuju u društvenim debatama bez straha od represije.
ICJ navodi da je 4. aprila 2026. Advokatska komora Srbije izrazila zabrinutost da politička priroda optužbi i period koji one obuhvataju bude sumnju da se pritvor i druge mjere koriste kao sredstvo prinude, a ne radi nesmetanog vođenja krivičnog postupka, te je zatražila da se brani sa slobode. Uz to, postoji i ranija reakcija Advokatske komore Beograda od 31. decembra 2025, koja je osudila hapšenje advokata zbog 17 objava na mreži X i posebno upozorila na praksu hapšenja advokata koji javno kritikuju vlast. CCBE, evropsko tijelo koje predstavlja advokatske komore i udruženja advokata iz 46 zemalja i više od milion evropskih advokata, 4. februara 2026. poslalo je pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću u kojem traži da se Stojkoviću vrate sloboda izražavanja i sloboda kretanja i podsjeća na to da advokati moraju biti zaštićeni od represije zbog svog javnog djelovanja.
To znači da priča nije ostala samo na njegovom ličnom vapaju: postoji lokalna, evropska i međunarodna pravnička reakcija.
Zbog svega navedenog, ICJ zaključuje da vlasti u Srbiji moraju odmah prekinuti postupke protiv Stojkovića, omogućiti mu da se brani sa slobode i osigurati da advokati mogu obavljati svoj posao bez zastrašivanja, uznemiravanja ili sankcija zbog javnog djelovanja.
Kada međunarodna pravnička organizacija upozorava na to da postupak protiv jednog advokata izgleda kao kazna za izgovorenu riječ, pitanje koje ostaje otvoreno nije samo pravno. Ono je i političko — i tiče se granice između kritike vlasti i onoga što država odluči da smatra prijetnjom.
Ako riječ može završiti pod mjerama, onda pitanje više nije šta se smije reći — nego ko odlučuje da se više ništa ne kaže.
