Prošlo je 12 godina od trenutka kada je Bosna i Hercegovina doživjela jednu od najvećih prirodnih katastrofa u svojoj modernoj historiji.
Maj 2014. godine.
Dani kada su:
👉 gradovi nestajali pod vodom
👉 rijeke gutale kuće
👉 brda klizila niz sela
👉 a država djelovala potpuno nemoćno pred prirodom.
Za mnoge ljude u BiH, to nisu bile “samo poplave”.
To je bio osjećaj apokalipse.
Najgore poplave u više od 120 godina
Prema meteorološkim podacima, region su pogodile najjače padavine u više od jednog stoljeća.
Ogromne količine kiše pogodile su:
👉 Bosnu i Hercegovinu
👉 Srbiju
👉 Hrvatsku
ali upravo su BiH i Srbija pretrpjele najveću štetu.
Rijeke Bosna, Sava, Drina i Vrbas počele su izlaziti iz korita, dok su hiljade klizišta doslovno kidale dijelove zemlje.
Doboj, Maglaj, Šamac: gradovi pod vodom
Neki prizori iz tih dana i danas izgledaju nestvarno.
👉 Doboj potpuno odsječen
👉 Maglaj pretvoren u rijeku
👉 Šamac pod vodom
👉 hiljade ljudi na krovovima kuća čekaju spas.
Helikopteri su evakuisali porodice, vojska je izvlačila ljude čamcima, a internet je bio preplavljen snimcima koji su više podsjećali na film katastrofe nego na Evropu 21. stoljeća.
Više od milion pogođenih ljudi
Prema tadašnjim procjenama:
👉 više od milion ljudi bilo je pogođeno katastrofom u BiH.
Desetine hiljada ljudi morale su napustiti domove.
Uništeno je ili oštećeno:
👉 oko 100.000 kuća
👉 putevi
👉 mostovi
👉 škole
👉 poljoprivreda
👉 kompletna lokalna ekonomija pojedinih područja.
Ukupna šteta brojala se u milijardama eura.
Klizišta koja su otkrila mine iz rata
Možda najjeziviji detalj cijele tragedije bio je:
👉 pomjeranje minskih polja iz rata 1992–1995.
Voda i klizišta pokrenuli su stare mine, stvarajući novu opasnost za spasioce i stanovništvo.
To je bio trenutak kada je Bosna i Hercegovina izgledala kao država koju progone i prošlost i priroda istovremeno.
Priroda je ogolila sve slabosti sistema
Katastrofa nije pokazala samo snagu vode.
Pokazala je i slabosti države:
👉 lošu infrastrukturu
👉 neplanska naselja
👉 uništene riječne koridore
👉 zapuštene kanale
👉 sporost institucija
👉 haotičnu koordinaciju sistema.
Drugim riječima:
👉 poplave nisu bile samo prirodna katastrofa.
Postale su i ogledalo društva.
Ljudi su tada pokazali najbolje lice Bosne i Hercegovine
Ipak, usred haosa dogodilo se nešto što mnogi i danas pamte.
Hiljade običnih ljudi pomagale su jedni drugima:
👉 volonteri
👉 komšije
👉 vozači
👉 studenti
👉 vatrogasci
👉 ljudi koji se nikada ranije nisu sreli.
Region je tada, barem na kratko, djelovao kao jedno.
To je možda bio i posljednji veliki trenutak kolektivne solidarnosti na Balkanu prije nego što su se društva ponovo vratila svakodnevnim podjelama.
Jesmo li išta naučili?
To je pitanje koje danas mnogi postavljaju.
Jer i nakon 2014. BiH je nastavila imati probleme sa:
👉 poplavama
👉 klizištima
👉 divljom gradnjom
👉 lošom zaštitom riječnih korita.
Katastrofalne poplave 2024. godine u Jablanici i okolini ponovo su pokazale koliko je zemlja ranjiva.
Kao da upozorenja iz 2014. nikada nisu do kraja ozbiljno shvaćena.
“Biblijske poplave”
Mnogi ljudi koji su ih preživjeli upravo ih tako opisuju:
👉 biblijske.
Jer kada vidiš:
👉 automobile kako plutaju
👉 kuće koje nestaju
👉 rijeke koje gutaju gradove
vrlo brzo shvatiš koliko je čovjek mali pred prirodom.
I koliko je tanka granica između “normalnog života” i potpunog haosa.
Zaključak
Majske poplave 2014. nisu bile samo vremenska katastrofa.
One su ostale simbol:
👉 ranjivosti države
👉 nemoći institucija
👉 ali i nevjerovatne solidarnosti običnih ljudi.
I možda je upravo to najvažnije sjećanje na te dane:
👉 kada je sistem često zakazivao, ljudi su pokušavali spasavati jedni druge.
