Svaki put kada se pojavi nova tehnologija, svijet reaguje na isti način.
Prvo dolazi oduševljenje.
Zatim panika.
A onda naslovnice pune upozorenja da dolazi kraj rada kakvog poznajemo.
Sada je na red došla vještačka inteligencija.
Prema izvještaju World Economic Foruma, do 2030. godine AI i automatizacija mogli bi ugasiti oko 92 miliona radnih mjesta širom svijeta.
Na prvi pogled zvuči katastrofalno.
Međutim, postoji jedan detalj koji većina ljudi preskoči.
U istom izvještaju piše da bi u istom periodu moglo nastati čak 170 miliona novih radnih mjesta.
Drugim riječima:
svijet ne gubi poslove.
Svijet dobija 78 miliona novih poslova više nego što ih nestaje.
Problem nije u AI-u
Problem je u ljudima.
Tačnije, u činjenici da će poslovi koji nestaju i poslovi koji nastaju tražiti potpuno različite vještine.
Nestajat će:
- repetitivni kancelarijski poslovi
- unos podataka
- dio administracije
- osnovna korisnička podrška
- rutinski poslovi koji se mogu automatizovati
Istovremeno će rasti potražnja za ljudima koji razumiju:
- AI sisteme
- podatke
- automatizaciju
- programiranje
- digitalnu sigurnost
- napredne tehnologije
I upravo tu nastaje problem.
Nije kriza poslova. Kriza znanja.
Mnogi ljudi danas raspravljaju o tome hoće li AI uzeti posao čovjeku.
To je pogrešno pitanje.
Pravo pitanje glasi:
Hoće li čovjek biti spreman za posao koji dolazi?
Historija pokazuje da se tržište rada stalno mijenja.
Nekada su nestali:
- kovači
- kočijaši
- telefonski operateri
- daktilografi
Ali su nastali:
- programeri
- IT stručnjaci
- dizajneri
- analitičari
- digitalni marketing
Svaka tehnološka revolucija uništavala je određene profesije, ali je stvarala nove.
Najveći udar neće osjetiti mladi
Paradoksalno, najveći problem neće imati studenti.
Njima je prilagođavanje mnogo lakše.
Pravi izazov dolazi za ljude koji već 20 ili 30 godina rade isti posao.
Zamislite čovjeka koji je dvije decenije gradio karijeru u administraciji.
Odjednom tržište kaže:
“To više nije dovoljno.”
To nije samo ekonomski problem.
To je društveni problem.
AI nije neprijatelj
Ljudi često zamišljaju budućnost u kojoj ih zamjenjuje robot.
Ali stvarnost je mnogo jednostavnija.
AI najvjerovatnije neće zamijeniti čovjeka.
Zamijenit će ga drugi čovjek.
Onaj koji zna koristiti AI.
To je vjerovatno najvažnija lekcija naredne decenije.
Jer budućnost neće pripadati ni mašinama ni algoritmima.
Pripadat će ljudima koji nauče raditi zajedno s njima.
Učenje postaje pitanje opstanka
Nekada je diploma bila dovoljna za cijelu karijeru.
Danas više nije.
U svijetu koji se mijenja iz godine u godinu, sposobnost učenja postaje važnija od samog znanja.
Možda upravo zato najveća opasnost nije umjetna inteligencija.
Najveća opasnost je uvjerenje da se više ne treba razvijati.
Jer tehnologija neće čekati nikoga.
A tržište rada još manje.
I upravo zato naredna velika podjela u društvu možda neće biti između bogatih i siromašnih.
Nego između onih koji uče i onih koji su odlučili da prestanu.
