Više od tri decenije nakon pada Berlinskog zida i raspada većine komunističkih režima u Evropi, jedno pitanje i dalje izaziva burne rasprave:
“Da li se nekada živjelo bolje?”
Mapa koja posljednjih dana kruži društvenim mrežama prikazuje procenat građana istočne i jugoistočne Evrope koji smatraju da je život pod komunizmom bio bolji nego danas.
Prema prikazanim podacima, nostalgija je posebno izražena u Srbiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rusiji, Bugarskoj i pojedinim drugim državama, dok je znatno slabija u Sloveniji, Albaniji i Moldaviji.
Ali…
Da li ljudi zaista žele povratak komunizma?
Ili zapravo žale za nečim sasvim drugim?
Ljudi često ne žale za sistemom, nego za sigurnošću
Politolozi već godinama upozoravaju da se u ovakvim anketama često miješaju dvije različite stvari.
Prva je ideologija.
Druga je svakodnevni život.
Kada starije generacije govore da se “nekada živjelo bolje”, vrlo često ne misle na jednopartijski sistem, cenzuru ili ograničene političke slobode.
Govore o:
- sigurnom poslu,
- jeftinijem stanovanju,
- besplatnom obrazovanju,
- dostupnijem zdravstvu,
- manjoj ekonomskoj neizvjesnosti.
Drugim riječima…
Mnogi ne idealiziraju komunizam.
Idealiziraju osjećaj stabilnosti.
Zašto su mlađe generacije podijeljene?
Zanimljivo je da se nostalgija pojavljuje čak i među ljudima koji komunizam nikada nisu doživjeli.
Razlog nije istorija.
Razlog je sadašnjost.
Visoke cijene.
Nesigurna zaposlenja.
Skupo stanovanje.
Velike društvene razlike.
Kada sadašnjost postane neizvjesna, prošlost često izgleda ljepše nego što je zaista bila.
Psiholozi ovaj fenomen nazivaju “rosy retrospection” – sklonost da prošlost pamtimo kroz ljepše uspomene, dok neugodne dijelove potiskujemo.
Jugoslavija ima posebno mjesto u toj priči
Na prostoru bivše Jugoslavije rasprava je dodatno složena.
Za neke je to period ekonomskog razvoja, industrijalizacije i međunarodnog ugleda.
Za druge je to vrijeme političke represije, zabrane pluralizma i ograničenih građanskih sloboda.
Obje perspektive postoje.
I obje su dio istorije.
Nostalgija nije isto što i želja za povratkom
Možda je to najvažnija razlika.
Kada neko kaže da je “nekada bilo bolje”, to ne mora značiti da želi obnovu bivšeg sistema.
Često znači da današnji sistem nije ispunio očekivanja.
Drugim riječima…
Nostalgija ponekad govori manje o prošlosti…
…a mnogo više o sadašnjosti.
Jedno pitanje koje nikada neće imati jednostavan odgovor
Da li se pod komunizmom živjelo bolje?
Za nekoga ko je tada dobio posao, stan i besplatno školovanje – možda da.
Za nekoga ko nije mogao slobodno govoriti, putovati ili politički djelovati – vjerovatno ne.
Zato ova rasprava traje već više od trideset godina.
I vjerovatno će trajati još dugo.
Jer nije riječ samo o ekonomiji.
Niti samo o politici.
Riječ je o tome kako ljudi pamte vlastiti život.
A sjećanja su gotovo uvijek složenija od bilo koje statistike.
